Rezultati projekta
Rezultat 1: Analiza rezultata istraživanja o dobrobiti u digitalnom obrazovanju
U svim zemljama partnera provest će se anketa kako bi se uočili kritični problemi i pozitivni aspekti učenja na daljinu na temelju iskustava učenika, učitelja i roditelja. Svi partneri, će anketu provesti lokalno s ciljnom skupinom od 90 sudionika (po trideset u svakoj skupini). Anketa će se provesti online i bit će osmišljena kao kombinacija zatvorenih i otvorenih pitanja. Prikupljene podatke ćemo analizirat te izraditi izvješće s detaljnim rezultatima. Izvješće će biti dostupno na ovoj stranici.
Rezultat 2. WIDE metodološki okvir
Sažetak
Usred previranja izazvanog izolacijom zbog COVID-19, digitalno obrazovanje se pojavilo kao znak otpornosti, osnažujući učenike i učitelje da prevladaju udaljenost, prilagode se i napreduju u suočavanju s nedaćama. Ili se barem tako mislilo jer kako se izolacija produžila, te društveni kontakti i dalje bili ograničeni, početna percepcija e-učenja kao uzbudljive prilike za revoluciju doprinosa ljudskom kapitalu počela se kolebati. Umjesto da bude besprijekorno rješenje, ono je predstavljalo izazove za učenike i učitelje (kao i roditelje učenika), što je rezultiralo padom kvalitete pedagoškog pristupa, otežanim profesionalnim razvojem i poremećajem mentalnog dobrostanja. Unutar ovog ključnog konteksta, projekt WIDE (Dobrostanje u digitalnom obrazovanju) nastoji pružiti holistički i prenosivi pristup jačanju uključivih i inovativnih obrazovnih sustava koji potiču ne samo stjecanje znanja, već se usredotočuju na mentalnu dobrobit svih dionika uključenih u proces e-učenja.
Ovaj dokument (WIDE metodološki okvir) ispituje propedeutički vrijedne rezultate koje je WIDE projekt prikupio u početnoj fazi svoje implementacije, te ih sveobuhvatno prikazuje kroz različita poglavlja kako bi se čitateljima olakšalo razumijevanje.
Prvo poglavlje daje opsežan sažetak konteksta projekta, metodologije i rezultata. Nudi sažeti pregled koji omogućuje brzo i temeljito razumijevanje projekta u cjelini.
Drugi i treći dio nude detaljnu kontekstualizaciju teme te navode ciljeve i rezultate projekta. Udubljuju se u relevantne istraživačke studije, podatke i probleme koji su se pojavili kao rezultat pandemijskog zatvaranja koje je započelo u proljeće 2020. Točnije, promjenama u perspektivama i pristupima digitalnom. Od poticajnog i žurnog procesa digitalizacije povezanog s modernizacijom do neprijateljskog i zamornog okruženja koje se pokazalo neučinkovitim i iscrpljujućim. E-učenje se doživljavalo kao zamoran i privremen proces koji treba proći dok se ponovno ne uspostavi nastava licem u lice. Cilj projekta WIDE stoga je prikazati e-obrazovanje kao potpuno integrativan pristup učenju, vrijedan kao i metodologija poučavanja u učionici. U tu svrhu predviđeno je nekoliko rezultata kojima se ostvaruje navedeni cilj.
Četvrto poglavlje istražuje djelovanje Europske unije u tom području, spominjući izazove kojima su bili izloženi i učenici i učitelji, uključujući osjećaj izolacije, preopterećenost informacijama i prisilno učenje na daljinu, što je ometalo njihovu mentalnu dobrobit.
Peto poglavlje obuhvaća četverodnevnu edukaciju održanu u Modeni i prateće rezultate anketa, za koje se pokazalo da su dale vrijedne uvide u iskustava roditelja, učenika i učitelja tijekom karantene zbog COVIDA. Dimenzije istraživanja uključivale su ugodu, umor, učinkovitost, motivaciju, učenje, usredotočenost, domaću zadaću, pomoć odraslih, pomoć kolega i usamljenost u digitalnom obrazovanju. Dok su roditelji pokazali više povjerenja u novi online sustav, učenici su cijenili međusobnu suradnju sa svojim kolegama i domaće zadaće. Učitelji su smatrali da je ova metodologija ugodnija, ali osamljujuća za njihove učenike. Navedeni su i opširniji odgovori na otvorena pitanja iz anketa kako bi se pružile dodatne informacije. Nakon edukacije, svi sudionici došli su do sljedećih zaključaka: primijeniti ljubazno (humano) ponašanje, inovativnu tehnologiju i pristupe.
Šesto i sedmo poglavlje ovog dokumenta odnose se na intelektualni rezultat projekta: metodološki okvir. Filozofske osnove ovog projekta podrazumijevaju dekonstrukciju koncepta dobrostanja. Dobrostanje ne nastaje kao rezultat linearnog puta, već na temelju više različitih načina prakticiranja dobrobiti u društvu. U tu svrhu osmišljene su tri glavne faze: istraživanje utjecaja (Influental Inquiry), model kompleta ljudskih potreba ( Humans Set Essentials) i model voljEnja i brigE (Lov-e & Car-e-osity).
- Prvo, upitnik utjecaja poslužio je kao temeljno istraživanje za stvaranje odnosa između istraživača i obrazovnih dionika. Participativni proces u 5 koraka uključuje prepoznavanje obrazovnih potreba, uzimanje u obzir povijesti učenja, osiguravanje spremnosti obrazovne institucije i voljnost dionika za provedbu te su-dizajniranje i su-implementaciju strategije učenja.
- Drugo, model kompleta ljudskih potreba (Humans Set Essentials) obuhvaća četiri dimenzije: tehničke (komplet alata, Toolset), pedagoške (komplet vještina, Skillset), intelektualne (način razmišljanja, Mindset) i emocionalne (način voljenja, Heart-set) kompetencije. Usklađena integracija sva četiri kompleta vodi prema optimalnom iskustvu učenja, ne samo iz perspektive osobe koja uči, nego i cjelovitog ljudskog bića. Što se tiče njegove praktične primjene, analizirani su neki primjeri: emocionalni pristup nastavi (prijave i odjave – check-in, check -out), tehnike za sprječavanje gubitka pažnje učenika (tjelesne aktivnosti), raznolike vježbe koje osiguravaju dobru radnu atmosferu.
- Treće, model voljEnja i brigE (Lov-e & Car-e-osity) osmišljen je oko humanizacije procesa e-učenja, odnosno poticanja povezivanja učenika i učitelja prilikom ostvarivanja iskustva učenja. Za to je pripremljen plan u 7 koraka: upotrijebiti vođenje pričama, primijeniti igrifikaciju, iskoristiti bihevioralnu ekonomiju, implementirati Gestalt proces razumijevanja fenomena, potražiti načine potpunog uključivanja, stalno pružati povratne informacije i proslaviti put učenja.
U osmom poglavlju zabilježeni su svi komentari i prijedlozi proizašli iz praktičnih pristupa koje provode partneri u različitim zemljama.
Na kraju, poglavlja sa zaključkom i referencama služe čitatelju kako bi dublje istražio temu, stekao daljnje uvide te razmislio o budućim razmatranjima.
Na putovanju otkrivanja digitalnog obrazovanja moramo zapamtiti da ‘Obrazovanje nije punjenje posude, već potpaljivanje plamena.’ – William Butler Yeats. Ovaj citat sažima bit našeg istraživanja, naglašavajući transformativnu moć obrazovanja i važnost poticanja znatiželje i strasti kod učenika. Prihvaćanjem digitalnih alata i inovativnih pedagogija možemo potaknuti cjeloživotnu ljubav prema učenju i osnažiti pojedince za napredovanje u digitalnom dobu.